Lav Vil (Will) oslobođen je iz katastrofalnih uslova jednog brazilskog cirkusa još 2005. godine. Ovaj dirljiv film o njemu tek je nedavno objavljen na YouTube kanalu ekološkog udruženja i azila "Ranchos dos gnomos" (u prevodu sa portugalskog "Farma patuljaka") koje se bavi spasavanjem divljih životinja. Idejni tvorci i osnivači ovog udruženja su supružnici Silvia i Marcos Pompeu.
13 godina života iza rešetaka, 13 godina preživljavanja u rukama beskrupuloznih vlasnika cirkusa i dresera, 13 godina loše ishrane i još gore zdravstvene zaštite, a sve radi jeftine i okrutne zabave za bezosećajnu publiku.
Nakon tog pakla, čije stvarne razmere niko od nas sigurno ne može ni da zamisli, lav Will je doživeo da neko primeti da i on postoji. I da zaslužuje makar nekoliko godina života bez mučenja.
Kada je došao u ograđeni deo ovog malog rezervata za divlje životinje, lav Vil je prvi put u životu osetio zemlju i travu pod svojim šapama.
---
Nakon što je objavljen ovaj snimak, brojni gledaoci su pitali zašto lav nije vraćen u svoje prirodno stanište. Sem što je rođen i odrastao u zarobljeništvu, lav je već bio u ozbiljnim srednjim godinama, a nekvalitetna ishrana i loše lečenje ostavili su brojne posledice po njegovo zdravlje i psihu. On ne ume da lovi, njegove kandže i zubi su u lošem stanju, a zglobovi i skelet ne bi mogli da podnesu napore koje zahteva jurnjava za plenom... Zbog svega toga, njemu će do kraja života biti potreban poseban tretman i pomoć. Srećom, dobri ljudi iz ovog azila, uz pomoć dobrotvora koji sve to finansiraju, spremni su da ovom starom lafu obezbede mirne i dostojanstvene dane do kraja života.
Udruženje "Farma patuljaka" aktivno radi na edukaciji javnosti kako bi se ljudima objasnila sva okrutnost koja vlada u cirkusima sa životinjama. Bojkotovanje cirkusa sa životinjama je samo prvi korak u borbi protiv ovih putujućih tamnica i mučionica za životinje.
"Rancho dos Gnomos" već 24 godine deluje u saradnji sa zvaničnim institucijama Brazila koje se bave zaštitom prirode i životinja: ekološkom i federalnom policijom kao i ministarstvima ekologije i poljoprivrede. Do sada su spasavali zlostavljane životinje iz nebrojenih mračnih životnih okolnosti poput cirkusa, borbi petlova, posečenih i spaljenih šuma, od ilegalnih trgovaca, ritualih žrtvovanja, napuštanja od strane vlasnika, krznarske industrije itd...
Trenutno brinu o 230 spasenih životinja, lavova, jaguara, jelena, makaoa, lenjivaca, majmuna, vidri, pasa, mačaka itd.
Na prostoru rezervata primenjuju permakulturu, pretvaranjem izmeta velikih životinja u humus koji se koristi kao prirodno đubrivo. Mašina koja to radi izdvaja biogas i energiju koja nastaju u procesu. Takođe, prečišćavaju se sve otpadne vode, grade isključivo od prirodnih materijala, proizvode kompost za organsku baštu... Društvena odgovornost koju potenciraju odnosi se i na edukaciju najmlađih pa je do sada kroz njihov obrazovni program prošlo skoro 25 hiljada dece iz osnovnih i srednjih škola.
Nažalost, ili na sreću, broj životinja i aktivnost prevazišao je trenutni kapacitet sadašnje farme koja se nalazi okružena gradskim naseljima. Sadašnji glavni cilj je da se prikupe sredstva i izvrši preseljenje što dalje od urbanih naseobina.
Izvor vesti:
Rancho dos Gnomos
