Zdrava maca - Royality SHOW

You are here: Home / O mačkama / Nega i vaspitanje mačke / Kako mačka preživi pad sa visine?
Saturday, 19 October 2013 11:13

Kako mačka preživi pad sa visine?

  • Print

Legenda kaže kako mačke imaju devet života.

Poreklo ovog sujeverja ponajviše leži u divljenju čoveka prema mačjoj spretnosti, gracioznosti i njenom upornom i neustrašivom karakteru. Iako ne postoje pouzdani dokazi o poreklu priče baš tih "devet života", najverovatnije da vuku poreklo iz starog Egipta gde je broj devet imao simboličko značenje i vezivao se za božanstvo Atum (ili Atum - Ra). Prema egipatskoj mitologiji, Atum-Ra je prilikom svojih poseta podzemnom svetu uzimao oblik mačke, a po istom verovanju, on je otelotvoravao devet života u jednom tvorcu. 

Iako u drugim kulturama nisu uživale status svetih životinja i božanstava, mačke su skoro svuda posmatrane kao bića sa posebnim kvalitetima i osobinama. Broj uzrečica i izreka koje uključuju mačku tj. neku njenu osobinu je zaista veliki. "Radoznalost je ubila mačku.", "Kad nema mačke miševi kolo vode." "Igra mačke i miša.", itd. Ovo su samo neki od primera iz našeg jezika, dok npr. engleskom jeziku postoji desetine izraza koji slave mačju odlučnost, prodornost, brzinu, spretnost itd.

Iako se mačke uglavnom ne mogu naći u poslovicama koje označavaju prisnost i odanost (poput onih gde je pas simbol), u "mačjim" izrekama se oseća veće poštovanje prema tom drugom biću tj. simbolu. Izreke koje koriste psa kao simbol retko ili nikad ne posmatraju psa kao nezavisnu i samostalnu pojavu dok one sa mačkama upravo naglašavaju tu individualnost kao najvažniju osobinu. I vlasnici i ljubitelji ovih kučnih ljubimaca se tako i dele, prema tome ko više ceni ovu ili onu osobinu životinje.

Naravno, sve navedeno treba posmatrati uslovno, tj. bez preterivanja. Laughing

Tema ovog teksta je spretnost mačaka koja se u prirodi zaista retko sreće. Naučnici su počeli ozbiljnije da se bave ovim fenomenom krajem 19. veka kada je prvi put na filmu zabeležena rotacija mačke prilikom slobodnog pada i njeno uspešno dočekivanje na noge. Francuski fiziolog i hronofotograf Etienne Jules Marey je pronašao način da zabeleži čak do 60 uzastopnih snimaka u sekundi i zbog toga se smatra jednim od pionira pokretnih slika tj. filma. Evo tog zanimljivog snimka jednom od prvih filmskih kamera na svetu:



Biolozima je već tada bilo jasno da mačka ima izuzetno razvijen centar za ravnotežu i orijentaciju koji u brzoj koordinaciji sa motornim organima telo mačke u slobodnom padu okreće u najbezbedniji položaj za dočekivanje na noge i amortizaciju udarca. 

U nauci čak postoji termin "refleks ispravljanja" i odnosi se na sposobnost organizma da se ispravi, nakon što se našao u naopakom (obrnutom, naglavce) položaju. 

Primeri iz života, u kojima su mačke preživele padove sa nezamislivih visina povremeno obiđu celu Planetu, pa se tako možda sećate belog mačka Šećerka (na eng. Sugar) koji je u Bostonu, u martu 2012. pao sa DEVETNAESTOG sprata i zadobio samo blaže povrede plućnog krila! 

Šećerko je pao sa otvorenog prozora koji je tako (neodgovorno) ostavila njegova vlasnica, i uz ludu sreću na putu do zemlje nije udario ni u jednu izbočinu na zgradi. Posle svog jezivog leta nadole, ovaj jednogodišnji beli mačor je "sleteo" na zemlju prekrivenu rastresitim slojem materijala koji štiti od isušivanja. Na mestu ateriranja su se mogli videti otisci šapa kao i malo dlake koja je otpala tom prilikom. Nakon pada, mačak je odskočio, a zatim ušao u zgradu. 

Da ponovimo još jednom, u pitanju je 19. sprat, odnosno preko 55m visine!

==============================================================

Šta se zapravo događa sa mačkom koja pada i kako to da mačka uopšte poseduje ovakve "natprirodne" sposobnosti?

Stvar postaje jasnija ukoliko se pogleda poreklo mačke kao i način na koji mačka dolazi do hrane u prirodi. Mačka je potomak životinja koje su živele ili se puno kretale po drveću. Na taj način, morale su biti spretne, gipke i dovoljno jake kako bi uopšte mogle da se kreću po krošnjama i da u njima borave i love. Logično, morale su imati i neki sigurnosni sistem ukoliko u zaletu promaše plen, ili pukne grana na kojoj se nalaze. 

To međutim nije sve, evolucija se pobrinula i da mačke imaju relativno veliku površinu tela u odnosu na svoju težinu što za posledicu ima manju silu koja deluje na njihovo telo prilikom dočekivanja na zemlju. 

Usled tog odnosa težine i površine tela, mačka prilikom slobodnog pada dostiže maksimalnu brzinu (trenutak kada se izjednačavaju delovanje sile gravitacije na telo u padu i suprotno dejstvo otpora vazduha) daleko brže npr. od čoveka. Kod mačke je ta brzina oko 96 km/h dok je kod čoveka oko 200km/h. Stvar se ni tu ne završava, jer telo mačke poseduje još adaptacija koje olakšavaju skokove i padove. 

Ukoliko obratite pažnju, primetićete da su noge kod mačke postavljene levo i desno od tela, dok su kod čoveka tačno ispod tela. Takav skelet mački omogućava da prilikom dodirivanja tla nakon pada, ona preko nogu i mišića amortizuje udarac, preko nogu prenoseći levo i desno od tela kinetičku energiju pada. 

Tokom samog pada, mačke šire svoje noge i time povećavaju otpor vazduha tj. smanjuju brzinu pada.

Sve do sada navedeno ne znači da su sve mačke ovako srećne kao pomenuti Šećerko iz Bostona, niti da sve mačke uopšte prežive ovakve nesreće. 

Srećom, naučnici nisu bacali mačke sa zgrada kako bi proučavali uspešnost njihovog dočekivanja na noge ali jesu analizirali podatke o povredama mačaka koje su nesretnim slučajem padale sa velikih visina. Podaci ukazuju na to da je mačkama za uspešno dočekivanje na zemlju, tj. za postavljanje u pravilan položaj prilikom pada, potrebno izvesno vreme. Na to ukazuje činjenica da broj i ozbiljnost povreda varira u odnosu na visinu sa koje je mačka pala, ali ne raste linearno prema visini kako se očekivalo.

Istraživanje koje se najčešće navodi je sprovedeno 1987. godine u Njujorškom (New York City) Medicinskom centru za životinje (Animal Medical Center). Od 115 mačaka koje su pale sa neke zgrade, čak 90% njih je preživelo. Prosečna visina pada je bila 5.5 spratova tj. oko 18 metara. Jedna mačka je pala sa 32. sprata (skoro 100m visine) na trotoar i prošla sa blažim povredama grudnog koša i okrenjenim zubom. 

Ono što veterinari nisu očekivali, je sledeće: mačke koje su padale sa devetog ili višeg sprata su imale manje povreda nego mačke koje su padale sa nižih spratova!?

Od mačaka koje su pale sa visine od 9. do 32. sprata, njih 5% je imalo smrtonosne povrede, dok je od onih koje su pale sa 7. ili nižeg sprata uginulo njih 10%, dakle dva puta više.

Takođe, samo jedna od 13 mačaka koje su pale sa visine veće od 9. sprata je imala neku frakturu kostiju, dok je većina mačaka koje su pale sa nižih spratova imala neku slomljenu kost. Naučnici spekulišu da nakon što dostigne maksimalno ubrzanje i postavi se u položaj za dočekivanje, mačka opušta svoje telo i time dodatno umanjuje negativno dejstvo sila. 

Kao što možete zaključiti, većina faktora koji mačkama spasavaju glavu su direktno vezani za njihovu telesnu građu. Ipak, refleks ispravljanja koji smo pomenuli na početku teksta izlazi iz tih okvira jer se pre svega oslanja na urođeni centar za ravnotežu koji se nalazi u unutrašnjem uhu. 

Usporeni video zapis (klliknite na video klip ispod) pokazuje faze prilikom slobodnog pada mačke.

1. Centar za ravnotežu i orijentaciju uz informacije iz čula vida momentalno okreće glavu mačke na dole.

2. Mačka savija kičmu tako da prednji deo tela i zadnji deo tela više ne rotiraju oko iste ose.

3. Skuplja prednje noge kako bi umanjila efekat inercije prednjeg dela tela i širi zadnje noge kako bi povećala dejstvo inercije na zadnji deo tela. Ovo omogućava da se prednji deo tela značajno zarotira (90°) uz veoma malo kontra rotacije zadnjeg dela (10°).

4. Skuplja zadnje noge i pruža prednje što omogućava obrnut proces, tj. značajnu rotaciju zadnjeg dela uz malu rotaciju prednjeg*.

* Kada se predmet nalazi u slobodnom padu, bez oslonca, nije moguće izvršti okretanje jednog dela tela bez posledične rotacije drugog. Iz ovog razloga helikopter ima jedan horizontalni veliki rotor i jedan mali vertikalni, ili dva velika horizontalna koji se vrte u suprotnim smorovima.

 

Po svemu sudeći, mozak i telo mačke čine jednu veoma sofisticiranu celinu. Ipak, neophodno je da čuvamo naše mačke i svih njihovih "devet života".

Mreže na SVIM prozorima su veoma jednostavno, pristupačno i pouzdano rešenje. Kao jedan od korisnika mreža na svim prozorima, tvrdim da nije tačno da sprečavaju protok vazduha i pogled. 

Najgušće mreže zaustavljaju ne više od 30% protoka, dakle kao da ste otvorili za trećinu manji prozor. 

Što se pogleda tiče, nakon nedelju dana nećete ni primetiti da je mreža tu, ali će vaša mačka biti bezbedna a insekti će biti van kuće!

Prijatelji ZDRAVE MACE

Prijavite se na Zdrava maca info

Error : Please select some lists in your AcyMailing module configuration for the field "Automatically subscribe to" and make sure the selected lists are enabled

Unesite svoj e-mail u polje ispod i mi ćemo vas redovno obaveštavati o svim novostima sa Zdrave mace! :)

Kontakt info

  • +381 63 273 121